![]() |
BOKVICA MUŠKA |
|
| Latinski naziv: | Plantago lanceolata | |
| Sinonimi: | Uskolista bokvica | |
| Razdeo: | Magnoliophyta | |
| Klasa: | Magnoliopsida | |
| Red: | Lamiales | |
| Porodica: | Plantaginaceae | |
| Rod: | Plantago | |
| Opis biljke: | ||
| Muška bokvica je višegodišnja biljka sa prizemnim, uskim, golim i žilavim listovima. Cvetna stabljika je bez listova, uglasta i uspravna. Na vrhu se nalazi cvetna klas zeleno-smeđe boje. Plod je dvosmerni tobolac. | ||
| Poreklo: | ||
| Pronađena je u zapadnoj Norveškoj. | ||
| Stanište: | ||
| Nalazi se svuda po Evropi, na livadama i u šumama sa dosta svetla. | ||
| Razmnožavanje, gajenje i nega: | ||
| Lekoviti deo biljke: | ||
| Za lek se koriste koren, listovi (pre cvetanja), a seme posle sazrevanja. | ||
| Energetska i nutritivna vrednost: | ||
| Lekovito delovanje: | ||
| Sadrži dosta lekovitih materija koje joj daju mogućnost primene u lečenju svih oboljenja disajnih organa, kod pojave više ili manje sluznih izlučevina. Muška bokvica je izuzetan prirodni lek plućne astme, upale plućnih alveola, kašlja, pa čak i tuberkuloze. Koristi se i kod olakšavanja tegoba različitih “ženskih” bolesti. Čaj od listova bokvice treba piti što je moguće topliji. Bokvica je naročito pogodna za decu jer joj je sok ukusan, pogotovu kada se zasladi medom. Sveže zgnječeno lišce se koristi kao oblog na mesto uboda insekta ili ujeda zmije, kod rana koje teško zarastaju. Sok od svezeg lišća kada se nakapa na ranu zaustavlja krvarenje i ubrzava zarastanje, sprečava upalu i umiruje bol. Oblog od listova bokvice hladi i odmara noge nakon većih napora. | ||
| Recepti: | ||
| Napomene: | ||