![]() |
BRESKVA |
|
| Latinski naziv: | Prunus persica | |
| Sinonimi: | Praska, šeftelija | |
| Razdeo: | Magnoliophyta | |
| Klasa: | Magnoliopsida | |
| Red: | Rosales | |
| Porodica: | Rosaceae | |
| Rod: | Prunus | |
| Opis biljke: | ||
| Breskva je listopadno drvo, naraste od 5-10 m. Listovi su joj šiljati, dugi od 7-15 cm i 2-3 cm široki. Cveta rano, pre listanja. Cvetovi su usamljeni ili u paru, 2,5 do 3 cm u promeru, ružičasti sa 5 latica. Plod je koštuničav, sa jednom velikom semenkom zatvorenom u tvrdoj košpici. Plod breskve ima žuto ili belkasto telo, vrlo ukusno, sa glatkom i mekanom kožom zavisno od sorte. | ||
| Poreklo: | ||
| Poreklom je iz Kine. | ||
| Stanište: | ||
| Veoma je raširena voćka u svetu. | ||
| Razmnožavanje, gajenje i nega: | ||
| Cvet breskve se bere u martu, aprilu i maju a plod od početka juna do septembra. Koristi se u sirovom stanju a pogodna je i za pravljenje kompota, sokova, džemova kao i za sušenje. Koristi se u ishrani, industriji i medicini. Izuzetno je poznata u narodnoj medicini kao sredstvo za čišćenje creva. Poznata su i lekovita svojstva sokova, sirupa i čajeva od breskve. | ||
| Lekoviti deo biljke: | ||
| Plod, cvet i list. | ||
| Energetska i nutritivna vrednost: | ||
| Lekovito delovanje: | ||
| Korisne su onima koji imaju problema s oticanjem. Dobre su i protiv malokrvnosti, za crevna oboljenja, smanjenje žučne kese. Sok od breskve preporučuje se onima sa srčanom aritmijom, smanjenim lučenjem želudačne kiseline, osjetljivim nervnim sistemom, kao i za čišćenje organizma. Breskve i njihov sok ne preporučuju se dijabetičarima i alergičnim osobama. Breskva se koristi u ishrani, kozmetici i industriji. U ishrani je pogodna kod probavnih poremećaja, a ima laksativno i diuretsko delovanje. Dobra je za smirenje živaca i uopste za rad probavnih organa. | ||
| Recepti: | ||
| Napomene: | ||