![]() |
ČAJ |
|
| Latinski naziv: | Camellia sinensis | |
| Sinonimi: | Kineski, ruski,indijski | |
| Razdeo: | ||
| Klasa: | ||
| Red: | ||
| Porodica: | ||
| Rod: | ||
| Opis biljke: | ||
| Čaj, biljka skromnog izgleda i sitnih listica je visoki žbun. Lišce mu je naizmenično, kožasto, sjajno, eliptično, po rubovima nazubljeno. Nema mirisa. Cvetovi su beli, mirisni. | ||
| Poreklo: | ||
| Domovina čaja su Kina i Indija, odakle je prenet u ostale delove sveta. | ||
| Stanište: | ||
| Raste na visoravnima Kine, Indije, Japana, Cejlona, na Javi, u Gruziji i južnim padinama Kavkaza. Za svoje stanište odabrao je najljepše pejzaže i to uz izvore pitke vode u dobro sunčanim ravnicama koje obiluju kišama. Gaji se na plantažama gde se grm reže do visine jednog metra radi većeg broja izdanaka i lakšeg branja lišća. | ||
| Razmnožavanje, gajenje i nega: | ||
| Najbolje vrste beru se u martu, kada su listovi još sasvim mali. Od prerađenih listova biljke čaj dobijaju se dva osnovna proizvoda - crni i zeleni čaj. Oba potiču od iste biljke, a razlika je u postupku prerade listova. Dok se crni čaj suši i uparava na temperaturi do 42° C, na otvorenom prostoru, zeleni čaj se, da bi sačuvao zelenu boju, štiti od sunca i promaje i suši i uparava na znatno većim temperaturama, čime se proces obrate znatno skraćuje. | ||
| Lekoviti deo biljke: | ||
| Listovi | ||
| Energetska i nutritivna vrednost: | ||
| Lekovito delovanje: | ||
| Nekada se koristio isključivo kao lek. Sastojci čaja teofilin i teobromin deluju kao diuretikum, a kofein ili tein kao lek protiv glavobolje i migrene. Danas se uglavnom upotrebljava za pripremanje čajnog napitka. U nekim zemljama napitku se dodaje mleko, maslac, brašno i td. Iz čaja se izdvajaju aromatični ekstrakti i esencije, pravi se liker... Kao začin dodaje se raznim jelima, ili se iskuvani čajni listovi spremaju kao jelo. Iz listova se dobija i boja. | ||
| Recepti: | ||
| Napomene: | ||