Dren
 |
DREN |
|
| Latinski naziv: | Cornus mas | |
| Sinonimi: | Bila svibovina, drenak, drenić, drenka, drenovina, drenj, drijen, drijenak, drinika, drin, drinovina, drnjulić, žuti drenak, kuroslipnik, rumeni dren, tvrdi drijen, crveni drijenak | |
| Razdeo: | Magnoliophyta | |
| Klasa: | Magnoliopsida | |
| Red: | Cornales | |
| Porodica: | Cornaceae | |
| Rod: | Cornus | |
 |
||
| Opis biljke: | ||
| Dren je listopadni grm ili nisko drvo, 5-12m visine, sa zaobljenom gustom krošnjom. Mlade grancice su zelenkastosmede i većinom fino dlakave. Listovi su naspramni, jajasti, 4-10cm dužine i 2-4cm širine sa dugačko izvučenim vrhovima. Cvetovi su žuti, 5-10mm sa četiri latice. Javljaju se rano, pre listanja, sakupljeni u štitaste cvasti, pravilni su i četvoročlani. Cveta u februaru i martu. Plod je duguljast crvene koštunice 2cm dužine i 1,5cm u prečniku, sadrži jednu semenku. | ||
|
||
| Poreklo: | ||
| Dren je poreklom iz južne Evrope i jugozapadne Azije. Koristili su ga stari Grci u izradi koplja i lukova. | ||
|
||
| Stanište: | ||
| Raste svuda, a najviše po suvim, sunčanim, kamenitim stranama svetlih listopadnih šuma zajedno s drugim grmljem i šibljem. | ||
|
||
| Razmnožavanje, gajenje i nega: | ||
| Uzgaja se i u vrtovima i parkovima zbog lepih žutih cvetova i jestivih plodova, korisno je gajiti ga u blizini pčelinjaka. Najbolje uspeva na krečnjačkim toplim i suvim staništima. Zadovoljava se i plitkim zemljištem. Takođe se gaji i kao ukrasna biljka. | ||
|
||
| Lekoviti deo biljke: | ||
| Zreli plodovi |
||
|
||
| Energetska i nutritivna vrednost: | ||
|
||
| Lekovito delovanje: | ||
| Tanini i pektini materije povoljno deluju na sluznicu creva, zbog čega se sok, pekmez, čaj i drugi proizvodi proizvedeni od zrelih drenjina daju kao vrlo prijatan lek za lečenje proliva i drugih oboljenja organa za varenje. Plod se može jesti svež, a može se i sušiti za čaj. Od njega se pravi ukusna marmelada, slatko, kompot ili sok, a u Srbiji i Albaniji se od drena pravi i rakija. U Azerbejdžanu i Jermeniji se od njega dobija votka, dok se u Turskoj i Iranu jede sa solju preko leta, ili se od njega pravi hladan napitak šerbe. | ||
|
||
| Recepti: | ||
| Napomene: | ||
Pogledajte još
Pretraga sajta
Sadržaj
Google Oglasi
Preporučujemo
Google Oglasi
Posvećeno Zorici Nikolić
Copyright© Natura Medica 2007.-2012. - All rights reserved
Designed by Web Korporacija - Energija novih ideja!
Designed by Web Korporacija - Energija novih ideja!