| GINKO BILOBA |
||
| Latinski naziv: | Gingko biloba | |
| Sinonimi: | ||
| Razdeo: | Ginkgophyta | |
| Klasa: | Ginkgoopsida | |
| Red: | Ginkgoales | |
| Porodica: | Ginkgoaceae | |
| Rod: | Ginkgo | |
| Opis biljke: | ||
| Gingko biloba je listopadno drvo visine i do 50 m. Prečnik stabla 1,5 m, živi do 4000 godina. Ima razgranatu gustu krunu piramidalnog oblika. Grane nose dve vrste izdanaka, kratke i dugačke. Na dugačkim se nalaze pojedinačni listovi celom dužinom, dok su na kratkim sakupljeni u čuperke od 3-5 listova koji su celi (nisu urezani). Listovi su vrlo interesantnog i specifičnog oblika i predstavljaju glavnu prepoznatljivu osobinu ove biljke. Liska je trouglasto-okrugla i nalazi se na dugačkoj dršci i na vrhu je više ili manje urezana na dva režnja. Ginko je dvodoma biljka što znači da se razlikuju muške i ženske biljke. Muški cvetovi su na kratkim izdancima i imaju oblik rese sa puno prašnika. Na muškim biljkama se na vrhovima kratkih izdanaka obrazuju viseći klasići (cvasti). Ženski cvet ima dugu dršku na čijem se kraju nalaze dva semena zametka. Zrelo seme je slično koštunici, dugačko oko 3 cm. U pazuhu listova na kratkim izdancima ženskih biljaka obrazuju se semeni zameci. Seme je obavijeno mesnatim omotačem vrlo neprijatnog mirisa. (Zato se za drvorede i parkove koriste muške biljke.) Spoljašnji sloj semenjače je zapravo mesnat i neprijatnog mirisa kada je zreo, a unutrašnji sloj je tvrd. | ||
| Poreklo: | ||
| Poreklom je sa Dalekog Istoka. U Evropu je prvi put stigao 1754. godine kao ukrasno drvo. | ||
| Stanište: | ||
| Uzgaja na više mesta u svetu. Raste najbolje u sredinama koje se dobro zalivaju. | ||
| Razmnožavanje, gajenje i nega: | ||
| Raste veoma sporo, tek 20tak cm godišnje. Podnosi zagađeni vazduh, glinasto, peščano, kiselo ili neutralno zemljište. Voli sunce, ali mu senka ne smeta i umerena vlaga. Otporan je na štetočine i bolesti. Ne zahteva orezivanje i đubrenje. Podnosi niske temperature. Orezuju se svake godine (da bi se održao žbunasti rast),a svake pete orezuje se do korena. | ||
| Lekoviti deo biljke: | ||
| List | ||
| Energetska i nutritivna vrednost: | ||
| Lekovito delovanje: | ||
| Poboljšava memoriju i druge moždane aktivnosti, deluje blago antidepresivno, anksiolitički i koristan je za osobe koje pate od migrene. Olakšava tegobe kod astme, alergija, Alzhaimerove bolesti, kao i kod kardiovaskularnih bolesti. Sprečava trombozu, reguliše povišeni kao i sniženi krvni pritisak. Poželjno ga je koristiti ako postoje problemi sa jetrom ili bubrezima, raznim upalama, impotencijom, zujanjem u ušima, slabijim sluhom usled starosti, slabljenjem vida, vrtoglavicama i hemoroidima. Pospešuje iskorištavanje glukoze, pa je koristan i za dijabetičare. | ||
| Recepti: | ||
| Napomene: | ||