| KESTEN PITOMI |
||
| Latinski naziv: | Castanea sativa | |
| Sinonimi: | ||
| Razdeo: | Magnoliophyta | |
| Klasa: | Magnoliopsida | |
| Red: | Fagales | |
| Porodica: | Fagaceae | |
| Rod: | Castanea | |
| Opis biljke: | ||
| Pitomi kesten je višegodišnja biljka, može narasti do 25 m uvisinu sa bujnom, velikom krošnjom i godišnje dati preko 200 kg plodova i može doseći i starost preko 500 godina. Botaničari kesten ubrajaju u voćke, no zbog načina i mesta rasta spada i u šumsko drveće. Kora mu je glatka i sivosmeđa. Listovi su duguljasti, krupno nazubljeni, 8-18 cm dugi i 3-6 cm široki, na licu goli na naličju dlakavi. Cvetovi se pojavljuju tek početkom juna, kada su već listovi potpuno razvijeni. Smeđi orašasti plodovi su na površini sjajni, polukuglasti ili zaobljeno pljosnati i dozrijevaju početkom oktobra. | ||
| Poreklo: | ||
| Poreklom iz jugoistočne Evrope i Male Azije. Istoričari kažu da se počeo širiti po Evropi preko Grčke. | ||
| Stanište: | ||
| Kesten najviše raste u južnoj Evropi i Sredozemlju. | ||
| Razmnožavanje, gajenje i nega: | ||
| Raste najbolje na kiselom tlu, ne podnosi veću vlagu. Mestimično čini šume. | ||
| Lekoviti deo biljke: | ||
| Plod kestena | ||
| Energetska i nutritivna vrednost: | ||
| Lekovito delovanje: | ||
| Kestenov med je vrlo lekovit i pomaže kod gastritisa, štiti jetru, pridonosi boljoj cirkulaciji. | ||
| Recepti: | ||
| Napomene: | ||