
|
ŠIMŠIR
|
| Latinski naziv: |
Berberis vulgaris |
| Sinonimi: |
Babkovina, brebenika, cesmigam, šimširika, šimširovo drvo, žutica, žutika trpka |
| Razdeo: |
Magnoliophyta |
| Klasa: |
Magnoliopsida |
| Red: |
Buxales |
| Porodica: |
Buxaceae |
| Rod: |
Buxus |

|
| Opis biljke: |
|
|
| Šišmir je zimzeleni žbun ili niže drvo, guste krošnje širine do 3 m. Doživi 400 godina. Ima širok korenov sistem, dobro razvijen. Listovi sitni, kožasti, tamnozeleni. Cvetovi zelenkastožuti, u malim loptastim cvastima, u pazuhu listova. |
 |
| Poreklo: |
|
|
| Od severozapadne Afrike preko većeg dela Evrope do Turske. |
 |
| Stanište: |
|
|
| Veoma je otporna na uslove sredine. Dobro podnosi niske temperature, letnju žegu, dim, prašinu i gasove, puno sunce. Odlično podnosi rezanje. Od davnina korišćena za oblikovanje zelenih ograda, zidova, raznih figura i arabeski. Može se saditi ispod drveća, na grobljima i u žardinjerama. Svojom tamno zelenom bojom stvara izuzetan kontrast ostalom rastinju, kao i vrtno arhitektonskim elementima. Jedina mu je mana što sporo raste. |
 |
| Razmnožavanje, gajenje i nega: |
|
|
| Šimšir je verovatno najčešće gajeni žbun i jedan od najvažnijih za vrt. To je biljka koja se najviše koristi za formiranje živica i naročito je pogodan za deljenje prostora i formiranje ivica u vrtovima. Može se oblikovati na najrazličitije načine: kao kupa, lopta, kocka.... Ukoliko se ne orezuje, šimšir će se slobodno formirati kao simpatičan zbun ili niže drvo. |
 |
| Lekoviti deo biljke: |
|
|
| Bobe i kora |
 |
| Energetska i nutritivna vrednost: |
|
|
|
 |
| Lekovito delovanje: |
|
|
| Pospešuje izlučivanje žuči, proširuje krvne žile i time pospešuje cirkulaciju krvi uz istodobno sniženje pritiska. Isto tako, korisna je u lečenju bolesti žuči, jetre i proliva. Pomešana s drugim lekovitim biljkama koristi se u lečenju mnoštva drugih bolesti. |
 |
| Recepti: |
|
|
|
| Napomene: |
|
|
|
|
|
|